Neka djeca i tinejdžeri trebaju dodatnu pomoć za zdrav i sretan život. To može biti pomoć u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zdravoj hrani ili stanovanju.
Zato zemlje EU-a imaju nacionalne planove koji se temelje na Europskom jamstvu za djecu. Kad je EU revidirao to jamstvo, planove i Strategiju za borbu protiv siromaštva, bilo je važno čuti mišljenje mlađih od 18 godina o tome kako stvari funkcioniraju u njihovim zemljama.
Tko je sudjelovao u anketi?
- 41 736 djece u dobi od 8 do 17 godina
- iz svih zemalja EU-a
- putem internetske ankete, 26 fokusnih skupina i 45 pojedinačnih intervjua
- 52 % sudionika bile su djevojčice, 43 % dječaci, 2 % drugi, a 3 % ih se nije izjasnilo
Mnoga djeca kažu da podrška postoji i da su se neke stvari poboljšale. Međutim, nemaju sva djeca jednak pristup pomoći, a jednaka prava ne znače uvijek i jednake prilike u svakodnevnom životu.
- Siromaštvo djeci otežava sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima i uzrokuje osjećaj srama i isključenosti, čak i kad im je pomoć dostupna.
- Djeca navode da se suočavaju s diskriminacijom na temelju invaliditeta, etničke pripadnosti, migracija, rodnih i drugih razlika.
- Djeca smatraju da pasivne ili nedosljedne reakcije odraslih narušavaju njihov osjećaj sigurnosti i pripadnosti.
- Prisutnost odraslih kojima vjeruju, psihološka podrška i okruženje u kojem ih se stvarno sluša vrlo su važni za njihov osjećaj uključenosti.
- da se kad primaju podršku prema njima postupa s poštovanjem, da se osjećaju sigurno, da se štiti njihova privatnost i da ih se ne izdvaja od drugih
- niže ili subvencionirane troškove kako sudjelovanje u školskim aktivnostima, zdravstvena zaštita, stanovanje i prehrana ne bi ovisili samo o obiteljskim prihodima
- praktičnu, pravodobnu i kontinuiranu podršku, posebno za djecu koja žive u siromaštvu, djecu s teškoćama u razvoju, djecu iz manjinskih skupina, djecu migrante i mlade koji izlaze iz sustava skrbi
- da ih se sluša kad se donose odluke koje utječu na njihov život u školi, zajednici i službama te da njihovo sudjelovanje dovede do stvarnih i vidljivih promjena.
Sažetak: Što su nam djeca rekla o siromaštvu i socijalnoj uključenosti
Život u školi
- Što su nam djeca rekla
- Ne mogu sva djeca jednako sudjelovati u školskom životu – troškovi izleta, aktivnosti i školskog pribora često su previsoki, čak i kad je školovanje besplatno.
- Podrška u učenju nije svugdje jednako dostupna, a djeca osjećaju pritisak zbog testova, prevelikih razreda i nedosljednih reakcija na vršnjačko nasilje i diskriminaciju. Sve to utječe na učenje, osjećaj sigurnosti i sudjelovanje u školskom životu.
- Djeca s teškoćama u razvoju i dodatnim potrebama često dugo čekaju na podršku ili je uopće ne dobiju, a čak i kad postoje službeni planovi podrške, teško ih je provesti u praksi.
- Što su djeca zatražila:
- odlučniji odgovor na vršnjačko nasilje, diskriminaciju i nesigurne situacije u školama (ali i u zdravstvenim ustanovama, domovima i susjedstvima)
- da škole budu jedno od glavnih mjesta za pružanje podrške i sprečavanje problema
- da savjetnici, medicinske sestre i pedagoška podrška budu redovito dostupni kako bi se djeci olakšalo učenje i pristup zdravstvenoj zaštiti, kvalitetnoj prehrani i odraslim osobama kojima vjeruju.
„Znam što znači biti žrtva vršnjačkog nasilja i ne želim da itko mora prolaziti kroz tako teško iskustvo. Zato bismo djecu od malih nogu trebali učiti da je nasilje pogrešno i da može ozbiljno povrijediti druge.”
Zdravstvena zaštita, stanovanje i hrana
- Pristup zdravstvenoj zaštiti
- Duga čekanja, problemi s prijevozom i visoki troškovi stomatologa i terapija otežavaju pristup pomoći i stvaraju još veće nejednakosti.
- Psihološka podrška nije svugdje jednako dostupna i na nju se često dugo čeka (pa i na onu u školama).
- Djeca često ne znaju kome se obratiti za pomoć, posebno ako im roditelji ne mogu pomoći.
- Adekvatno stanovanje
- Djeca smatraju da je dom temelj sigurnosti, dostojanstva, zdravlja i uspješnog učenja.
- Najviše ih brinu visoki troškovi stanovanja, najamnine i režija, rizik od beskućništva te nedovoljna podrška za stanovanje mladima koji izlaze iz sustava skrbi.
- Neka djeca govorila su o nesigurnim ili lošim uvjetima stanovanja te o nejednakom pristupu stanovanju, posebno za djecu koja žive u siromaštvu, djecu u alternativnoj skrbi i djecu iz marginaliziranih skupina.
- Loši uvjeti stanovanja mogu značiti hladne domove, vlagu, nesigurne zgrade, prenapučenost i manjak privatnosti.
- Zdrava hrana
- Djeca smatraju da je zdrava hrana jako važna, ali da nije jednako dostupna svima.
- Besplatni školski obroci nisu dostupni u svim školama, nekad nisu dostupni starijim učenicima, a kad su škole zatvorene, problem se pogoršava.
- Djeca povezuju nejednak pristup zdravoj hrani s prihodima kućanstva, višim cijenama zdravije hrane i nekvalitetnim obrocima koji se nude u školama.
- Hoće li djeca uopće pojesti ponuđeni obrok ovisi o kvaliteti, raznolikosti i okusu hrane.
„Svako dijete zaslužuje dom, internet, hranu, resurse, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje bez obzira na svoju etničku, vjersku ili drugu pripadnost, ali ih ne dobivaju sva djeca – to se mora promijeniti.“
Koji su bili sljedeći koraci?
- Mišljenja djece razmotrena su zajedno s informacijama koje su dali odrasli iz svih zemalja EU-a.
- Ti su podaci korišteni pri preispitivanju Europskog jamstva za djecu, a pomoći će i u poboljšanju nacionalnih planova u svim zemljama EU-a.
- Jačanje Europskog jamstva za djecu 2026. (na engleskom jeziku)
- Uskoro: verzija Europskog jamstva za djecu prilagođena djeci na svim jezicima EU-a. Tako će sva djeca moći lakše razumjeti što EU radi kako bi smanjio siromaštvo i socijalnu isključenost.
Ako imaš manje od 18 godina i trebaš razgovarati s nekim o tome kako se osjećaš, obrati se odrasloj osobi kojoj vjeruješ ili nazovi telefonsku liniju za pomoć djeci u svojoj zemlji. Tamo možeš dobiti potrebnu pomoć i podršku.